Kao referencu za naziv svoga master rada ”Balkanska kula” Aleksandar Bajunović je prizvao rad Pitera Brojgela Starijeg ”Vavilonska kula”. Jedna slika Piterove Vavilonske kule je u Muzeju istorije umjetnosti u Beču i ova slika prikazuje momenat aktivnog nastajanja kule.
Serija slika „Arhitektonske varijacije“ za polazište uzima arhitekturu koju pretvara u geometriju. Odrastajući u ambijentu arhitekture brutalizma i socrealizma oduvek sam kroz posmatranje ovakvih zgrada pokušavala da iz njih izvučem osnovne geometrijske forme.
Ovo je pozorišna predstava, koja ima viši cilj - da informiše, opomene i potencijalno dugoročno promeni perspektivu gledanja na slučajeve seksualnog zlostavljanja.
Na programu dela: Sergej Rahmanjinov, Vasilije Mokranjac, Franc fon Večšej, Isidora Žebeljan, Astor Pjacola i dr.
Godine 1885, kuvarica bez premca Evgenija radi za čuvenog gurmana Dodina. Tokom 20 godina njihovog poznanstva, gastronomska praksa i uzajamno divljenje prerasli su u romantičnu vezu.
Jedanaestogodišnji Toni ima jedinstvenu osobinu sa kojom je rođen – sija. Dane provodi kod kuće u svom bunkeru sa ćebadima i sanja da ima prijatelja.
„Princeza na zrnu graška“ u produkciji dečije scene ,,Pođi tuda...“ KC Pančeva, u režiji Vladana Đurkovića, i u dramatizaciji Nine Džuver realizovana je prema motivima bajke Hansa Kristijana Andersena.